Fenolni spojevi u konoplji

U emisiji Verjamem / Tv Vaš kanal
27 lipnja, 2019
OSTALE SPOJEVINE U KONOPLJI
2 srpnja, 2019
U emisiji Verjamem / Tv Vaš kanal
27 lipnja, 2019
OSTALE SPOJEVINE U KONOPLJI
2 srpnja, 2019

Fenolni spojevi ili fenilpropanoidi jedan su od najzastupljenijih sekundarnih metabolita koji se nalaze u biljkama. U ovu skupinu spojeva spadaju fenolne kiseline (benzojska i hidroksicinaminska kiselina), flavonoidi (flavonoli i flavoni), stilbenoidi i lignani. (1)

FLAVONOIDI

Flavonoidi su sekundarni metaboliti koji se sastoje od skupine polifenolskih spojeva i nastaju u raznim biljkama. U biljkama postoji više od 5000 različitih flavonoida. Daju biljkama pigment, štite biljku od UV zračenja, mikroba i pomažu u simbiotskom vezivanju dušika. Uz to, u biljci obavljaju funkciju signalnih molekula, fizioloških regulatora i inhibitora staničnog ciklusa. (2)

Flavonoidi su, osim terpena, odgovorni i za aromu i okus kanabisa. Konoplja koja svoje cvijeće pretvori u ljubičastu posljedica je flavonoida poput antoksanthina ili antocijanina. Oni su također odgovorni za bojanje drugih biljaka. (3)

Većina flavonoida koji se nalaze u kanabisu pripadaju podrazredima falvona i flavonola. To uključuje O-glikozidnu verziju aglikona apigenina, luteolina, kempferola, kvercetina, silimarina i orijentina, kao i flavonoide koji su jedinstveni za kanabis, naime kanaflavin A, B i C. (1)

Flavonoidi i flavonoli koji se nalaze u kanabisu imaju vrlo širok raspon bioraspoloživosti jer djeluju protuupalno, protiv raka i neuro-zaštitno, a pokazuju i apigeninska anksiotska i estrogena svojstva. Specifični canflavin A i B imaju vrlo snažno protuupalno djelovanje. (1)

Tablica I: Vrste flavonoida i njihova biološka aktivnost ( 3) (4) (5)

VRSTA FLAVONOIDA OPERACIJA
Apigenin Antioksidans; učinkovito se veže na estrogenske receptore i usporava proliferaciju karcinoma dojke uzrokovane hormonom estradiolom (estrogeno djelovanje); protuupalno
Kanaflavin A 30 puta jače protuupalno djelovanje od aspirina
Kaempferol, Luteolin i Orientin Antioksidativni, protuupalni, antibiotski i antimutageni
kvercetin Antioksidans, antineoplastik, antimutageni i antivirusni
Silamarin Smanjuje slobodne radikale, protuupalno i antikancerogeno djelovanje
Β-Sitodterol Protuupalno

LIGNANI

Druga skupina su lignani. U ovu klasu spadaju lignanamidi, koji su spojevi slični kanabisinu (tipovi A-, B-, C-, D-, F- i G-) i grossamid. Lignani se također nalaze u sjemenkama konoplje. (1)

Lignani također imaju mnoga svojstva koja poboljšavaju naše zdravlje, jer djeluju kao antioksidanti, antivirusna sredstva, antidijabetičari, antitumori i pomažu u smanjenju težine. Zanimljivo je da se određeni lignani anaerobnom crijevnom mikroflorom, koja su fito-estrogeni, pretvaraju u enterolignane i stoga predstavljaju potencijalne spojeve u borbi protiv hormonski ovisnih karcinoma (1)

STILBENOIDI

Stilbenoidi su fenolni spojevi koji se nalaze u raznim biljkama. U biljkama su važni prvenstveno za zaštitu bilja. Često se nalaze u stabljikama i korijenima te imaju protugljivično i antibakterijsko djelovanje ili su supstance koje odbijaju insekte. U kanabisu je pronađeno 19 stilbenoida. (6)

Dokazano je da stilbenoidi pokazuju protuupalno, antineoplastično (antineoplastično), neuroprotektivno, kardiovaskularno i antioksidativno djelovanje. (6)

Predstavnici stilbenoida u kanabisu su oprani, fenantren i bibenzil. To uključuje molekule poput kanabistilbena I, IIa i IIb i dihidroresveratrola. (1)

    1. Andre, C. M.; Hausman J.-F.; Guerriero, G .; 2016, » Cannabis sativa : Biljka tisuće i jedna molekula.« Prednja strana. Plant Sci., Svezak: 7:19, 1-17
    2. https://en.wikipedia.org/wiki/ Flavonoid
    3. https://www.leafly.com/news/cannabis-101/cannabis-101/what-are-marijuana-flavonoids
    4. Russo, E. B.,; Grotenhermen, F., 2006, «Flavonoidi», V: Russo, E., B.,; Grotenhermen, F. (ur.), » Priručnik o terapiji kanabisom, od klupe do kreveta.« 2006., The Haworth Press, Inc., 10 Alice Street, Binghamton, New York, str: 187 -191
    5. https://www.fundacion-canna.es/en/flavonoids

Flores-Sanchez, I. J .; Verpoorte R.; 2008, „Sekundarni metabolizam u kanabisu.“ Phytochem Rev, sv. 7, str. 615-639

Za ispravno funkcioniranje ove stranice, ponekad se male datoteke s podacima, koje se nazivaju kolačići, učitavaju na vaš uređaj. Sistemski kolačići koji su potrebni za rad već su dopušteni. Međutim, vaš izbor je dopustiti ili odbiti analitičke i marketinške kolačiće koji nude bolje korisničko iskustvo, jednostavnije korištenje stranice i pregled ponude koja je relevantna za vas.